Sedam svetih osnivača Reda slugu Blažene Djevice Marije

Neobvezatan spomendan

Sedam je muževa rođeno u Firenci; najprije su provodili samotnički život na brdu Senario osobito štujući blaženu Djevicu Mariju. Zatim su propovijedali po svoj Toskani i osnovali su Red slugu blažene Djevice Marije koji je 1304. odobrila Sveta Stolica. Njihov se spomendan svetkuje na današnji dan, kad je sveti Aleksije Falconieri, jedan od sedmorice, prema kazivanju, umro godine 1310.

Iz Zajedničkoga slavlja:

Pozivnik

Kao na dane svetih muževa ili svetih žena, osim ovoga:

Uzima se na početku prve molitve dana, to jest prije Jutarnje. Od jutarnje se izostavlja zaziv Bože, u pomoć mi priteci. Započinje zazivom Otvori, Gospodine usne moje, a pritom se na usnama palcem čini znak križa.

Uvodni zaziv

R.Otvori, Gospodine, usne moje.

O.I usta će moja navješćivati hvalu tvoju.

Antifona

Ant.Slavu iskažimo Bogu svome o slavljenju svetoga (svete) I.

Moli se zamjenski tekst: Ili: Vrati zadani tekst

Psalam

Ps 24 (23). Svečani Gospodinov ulazak u Svetište

Dveri su nebeske Kristu otvorene radi njegova tjelesnog ulaska u nebo (Sv. Irenej).

Gospodnja je zemlja i sve na njoj, *

svijet i svi koji na njemu žive.

On ga na morima utemelji *

i na rijekama učvrsti.

Tko će uzići na Goru Gospodnju, *

tko će stajati na svetom mjestu njegovu?

Onaj u koga su ruke nedužne i srce čisto: †

duša mu se ne predaje ispraznosti, *

i ne kune se varavo.

On blagoslov prima od Gospodina *

i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.

Takav je naraštaj onih koji traže njega, *

koji traže lice Boga Jakovljeva.

»Podignite, vrata, nadvratnike svoje, †

dižite se, dveri vječne, *

da uniđe Kralj slave!«

»Tko je taj Kralj slave?« †

»Gospodin silan i junačan, *

Gospodin silan u boju!«

»Podignite, vrata, nadvratnike svoje, †

dižite se, dveri vječne, *

da uniđe Kralj slave!«

»Tko je taj Kralj slave?« †

»Gospodin nad Vojskama – *

on je Kralj slave!«

Ant.Slavu iskažimo Bogu svome o slavljenju svetoga (svete) I.

Namjesto Ps 95 (94) može se uzeti i drugi psalam:

© Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, Zagreb

© Kršćanska sadašnjost, Zagreb